Zašto je presuda Vikašu Kumaru važan korak napred za osobe sa invaliditetom

U predmetu Vikash Kumar protiv UPSC-a, Vrhovni sud je uklonio proizvoljne birokratske barijere, podržavajući pravo osoba sa invaliditetom da žive životom dostojanstva i jednakosti

Zašto je presuda Vikašu Kumaru važan korak napred za osobe sa invaliditetomPresuda u predmetu Vikash Kumar priznaje da osobe sa invaliditetom mogu da obavljaju svoje dužnosti ako im se pruži razumna prilagodba poništavanjem presude Surendra Mohana

Napisali Kshitij Goyal i Yash Dodani

Presuda Vrhovnog suda u predmetu Vikash Kumar protiv UPSC (Vikash Kumar) prema kojoj pojedinac koji pati od disgrafije ili pisca ima pravo na prepisivača na ispitu za državnu službu (CSE) predstavlja značajan korak ka afirmaciji položaja osoba sa invaliditetom kao nosioci prava. Sud je rekao da vlada treba da otkloni svoju fundamentalnu zabludu da samo osobama sa posebnim invaliditetom od 40 odsto ili više treba obezbediti pisar dok polažu ispite kao što je ispit za državnu službu. Vijeće koje je predvodio sudija D Y Chandracchud smatralo je da ovaj proizvoljni preduslov jasno krši jasne odredbe i cilj Zakona o pravima osoba sa invaliditetom (RPwD) iz 2016. godine.

Ovaj slučaj je nastao zbog uskraćivanja usluga pisara podnosiocu peticije, Vikašu Kumaru. Kumar ima invaliditet koji je poznat kao grč pisca. Nakon što je diplomirao sa MBBS diplomom na Institutu za postdiplomske medicinske instrukcije i istraživanja „Džavaharlal Nehru“, težio je da probije UPSC ispite.

Odlučujući u predmetu, veće je iznelo mišljenje da je pisarska služba u skladu sa statutarnim mandatom da omogući osobama sa invaliditetom da žive dostojanstven i jednakopravan život, zasnovan na poštovanju u društvu prema njihovom mentalnom i telesnom integritetu. Ovo će osigurati da se više ne tretiraju kao građani drugog reda. Sud je izneo mišljenje da se viši prag kao merilo za invalidnost ne može nametnuti da bi se uskratio jednak pristup osobama sa invaliditetom. Sud je citirao Jeeja Ghosh protiv Unije Indije, gde se smatra da jednakost nije ograničena samo na sprečavanje diskriminacije, već se proteže i na širok spektar pozitivnih prava, uključujući razumnu prilagodbu. U tom kontekstu, država ima obavezu da osobama sa invaliditetom obezbedi razumnu prilagodbu, kao što su mogućnost pisara, kompenzaciono vreme, itd., kako bi se obezbedila suštinska jednakost.

Sud je nastojao da ljudsko dostojanstvo sadržano u Preambuli prevede u pravni režim za priznavanje i ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom kada je rekao: III deo našeg Ustava ne uključuje izričito osobe sa invaliditetom u svoj zaštitni okvir. Međutim, slično kao i njihovi sposobni kolege, zlatni trougao članova 14, 19 i 21 se punom snagom i snagom primenjuje na osobe sa invaliditetom.

Ova presuda je dala prikladan odgovor na slučaj V Surendra Mohan protiv države Tamil Nadu (Surendra Mohan), u kojem je Vrhovni sud podržao državnu politiku ograničavanja podobnosti slepih i gluvih kandidata i odbio da dozvoli osobama sa oštećenim vidom od toga da postane sudija. Vrhovni sud je takođe naložio Centru da u roku od tri meseca donese norme i smernice za zaštitu prava osoba sa invaliditetom da se uz pomoć prepisivača pojave na pregledima za progresivno ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom, u skladu sa Zakon o RPwD iz 2016.

Presuda Vikašu Kumaru je progresivna. Ona priznaje da osobe sa invaliditetom mogu da izvršavaju svoje dužnosti ako im se pruži razumna prilagodba poništavanjem presude Surendre Mohana. Bilo je mnogo primera iz različitih zemalja u svetu gde sudije sa invaliditetom efikasno obavljaju svoje dužnosti. Sam sudija Chandrahud rekao je na sesiji koju je organizovao Nyaya Forum Pravnog univerziteta NALSAR da je moderna tehnologija omogućila osobama sa invaliditetom toliko da danas gotovo da ne postoji razlika između njih i opšte populacije. Rekao je i da moramo u dogledno vreme imati prvog sudiju Vrhovnog suda koji bi bio slabovid.

U presudi, sudija Chandrachud je upozorio da se ne održava negativna slika o invalidnosti: Kada kompetentne osobe sa invaliditetom nisu u stanju da ostvare svoj puni potencijal zbog prepreka koje se postavljaju na njihovom putu, naše društvo pati, koliko, ako ne i više, koliko i uključene osobe sa invaliditetom. U njihovom cvetanju i cvetanju svi mi cvetamo i cvetamo.

Kshitij Goyal je student druge godine BA LLB na Nacionalnom pravnom fakultetu Univerziteta Indije (NLSIU), Bengaluru. Jaš Dodani je student druge godine Pravnog univerziteta NALSAR u Hajderabadu