Jednoglasno odobrenje rezolucije kojom se traži istraga o poreklu Covid-19 i ulozi SZO biće prepreka za Peking

Kakva god da je sudbina rezolucije, impresivna je široka podrška koju je dobila usred glasne kineske opozicije.

korona virus, Indija ko, ko, globalni broj korona virusa, globalni slučajevi koronavirusa, Svetska zdravstvena organizacija, Svetska zdravstvena organizacija koronavirus, pandemija koronavirusa, Kina, poreklo koronavirusa, prvi slučaj koronavirusa, poreklo Covid 19, vuhan, Indijski ekspresUprkos otvorenim pretnjama trgovinskim sankcijama iz Kine, Kanbera je nastavila dalje. Radi sa Evropskom unijom na promovisanju rezolucije na ovonedeljnoj Svetskoj zdravstvenoj skupštini (WHA), koja dovodi ministre iz svih država članica SZO. (Fotografija fajla)

Dok Indija ove nedelje zauzima vodeću poziciju u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, međunarodna pažnja je prikovana za pitanje o poreklu koronavirusa i odgovoru SZO na njega. Poziv na međunarodnu istragu prvi je formalno izrekao australijski premijer Skot Morison. Reakcija Pekinga je bila visceralna. Uprkos otvorenim pretnjama trgovinskim sankcijama iz Kine, Kanbera je nastavila dalje. Radi sa Evropskom unijom na promovisanju rezolucije na ovonedeljnoj Svetskoj zdravstvenoj skupštini (WHA), koja dovodi ministre iz svih država članica SZO.

Prva multilateralna diskusija o pitanjima koja je pokrenula korona kriza u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija i forumu G-20 u poslednjih nekoliko nedelja bila je preliminarna i ljubazna. Sada cela međunarodna zajednica - WHA ima 194 člana - ima glas u rešavanju ključnih pitanja koja je pokrenula kriza korona raspravom o rezoluciji.

Pored naučne istrage o poreklu virusa, rezolucija takođe poziva na nepristrasnu, nezavisnu i sveobuhvatnu procenu međunarodnog odgovora na pandemiju korona. Prema izveštajima medija u ponedeljak, rezolucija je bila blizu dobijanja podrške dve trećine od 194 člana VHA.

Australija i EU se nadaju da će rezolucija biti usvojena jednoglasno. Pošto se u rezoluciji poimence ne pominje Kina, Kanbera i Brisel se nadaju da se Peking neće usprotiviti rezoluciji. Oni se takođe nadaju da će ubediti Vašington, koji je želeo oštriji jezik, uključujući spominjanje Kine, da podrži rezoluciju.

Kakva god da je sudbina rezolucije, impresivna je široka podrška koju je dobila usred glasne kineske opozicije. Da budemo sigurni, rezolucija je razvodnjena kako bi dobila maksimalnu moguću podršku SZO. Ali kaže se da ima dovoljno zuba da kopa duboko u pitanja koja je pokrenula korona kriza.

Pre nekoliko nedelja činilo se da Kina i generalni direktor SZO, Tedros Adhanom Gebrejesus, imaju potpunu kontrolu nad narativom o koroni o ovim pitanjima. Agresivno preispitivanje uloge Kine u širenju virusa od strane Trampove administracije i njene optužbe da je Generalni direktorat SZO saučesnik u držanju sveta u mraku nisu dobro prošli. Niti su SAD pretile da će prekinuti finansiranje SZO.

Unutar samih Sjedinjenih Država, opozicione demokrate i spoljnopolitički establišment napali su Trampa jer pokušava da skrene pažnju sa svojih neuspeha tako što je žrtveno janje Kinu i SZO. Činilo se da je kineski uspeh u brzom držanju stvari pod kontrolom kod kuće i njena ekspanzivna diplomatija maski dali Pekingu prednost u SZO. Čini se da rastući uticaj Kine u svetu u razvoju i bilateralne ekonomske poluge protiv velikih razvijenih zemalja, uključujući Evropu, osiguravaju od bilo kakvog ozbiljnog međunarodnog dovođenja u pitanje njenog postupanja sa virusom.

Ako je pritisak javnosti iz SAD koncentrisao umove na SZO, izgleda da je neka tiha diplomatija srednjih sila, uključujući Indiju, stvorila političku osnovu za izvlačenje pravih lekcija iz pandemije i sprečavanje sličnih erupcija u budućnosti.

Neki posmatrači vide jednoglasno usvajanje rezolucije kao diplomatski korak za Peking, pošto je ograničavanje zahteva za spoljnom istragom glavni politički prioritet za Peking. Kod kuće postoje slični zahtevi za istragu o krizi koja je dovela do ogromnog gubitka života u Kini i kažnjavanje odgovornih. Rukovodstvu u Pekingu ovi zahtevi ne odgovaraju.

Osim neposrednih debata, Delhi mora da se osvrne na dublja pitanja koja koče SZO. Prvo je potreba za razvojem novih međunarodnih normi koje će povećati obaveze država i ovlašćenja SZO u olakšavanju ranog otkrivanja i obaveštavanja o pandemijama. Ovo će uključivati ​​pronalaženje načina da se premoste sporni pojmovi državnog suvereniteta i kolektivne bezbednosti.

Drugo je pitanje finansiranja. Ako imate klub koji zavisi od donacija, a ne od članarina, donatori će neizbežno odrediti dnevni red. Tokom decenija, SZO se sve više oslanjala na dobrovoljne priloge vlada i korporacija, a ne na procenjene doprinose država članica. Ovo će ostaviti SZO prilično ranjivu na pritiske.

Treće, Indija takođe mora da pita da li SZO pokušava da uradi previše stvari. Početni uspesi SZO došli su kada se fokusirala na nekoliko ciljeva kao što su borba protiv malarije i eliminacija malih boginja. Ograničena agenda bi takođe mogla učiniti SZO efikasnijom organizacijom.

Za Delhi, široka podrška rezoluciji je potvrda njenog ranog poziva na transparentnost i odgovornost u odgovorima Kine i SZO na pandemiju. Ali Indija zna da je jedna stvar preći na rezoluciju, a sasvim druga primorati veliku silu poput Kine da se povinuje.

Svaki trenutni napor da se razume poreklo i širenje virusa COVID-19 i dugoročna strategija za suočavanje sa budućim pandemijama moraju nužno uključivati ​​više od mere kineske saradnje. Kontinuirano angažovanje sa Pekingom je, dakle, jednako važno za Delhi kao i dublja saradnja sa Vašingtonom i Kvad plus nacijama, kao i intenzivnije angažovanje sa nesvrstanim nacijama u promovisanju novog globalnog režima o sprečavanju i upravljanju pandemijama.

Ovaj članak je objavljen u časopisu Indian Express Print pod naslovom Diplomatski džiudžicu pri SZO. Pisac je direktor Instituta za južnoazijske studije, Nacionalnog univerziteta u Singapuru i urednik za međunarodne odnose za The Indian Express