Raja Mandala: Veštačka inteligencija, prava politika

Amerika sve više koristi veštačku inteligenciju u političkim kampanjama, redakcijama i analizama, izazivajući debatu o efikasnosti nasuprot društvenoj odgovornosti.

američki izbori, predizborna kampanja u SAD, MogIA, veštačka inteligencija mogIA, Hilari Klinton, Donald Tramp, veštačka inteligencija, šta je MogIA, predsednički izbori u SAD, pobednik izbora u SAD, politička kampanja, američka politička kampanja, facebook, twitter, robotsko novinarstvo, indijski ekspres vesti, vesti iz Indije, svetske vesti, ažuriranja izboraKandidati za predsednika SAD Hilari Klinton i Donald Tramp. (Fotografija fajla)

Medijski izveštaji kažu da je sistem veštačke inteligencije (AI) pod nazivom MogIA, koji je razvio Sanjiv Rai, inovator sa sedištem u Mumbaju, predvideo da će Donald Tramp pobediti na predsedničkim izborima u Sjedinjenim Državama u utorak. Predstavljen 2004. godine, sistem je očigledno uspeo na poslednja tri predsednička izbora. Takođe je predviđeno da će Tramp i Hilari Klinton biti kandidati Republikanske i Demokratske stranke.

Navodi se da je Rai rekao da je algoritam postao još bolji kako je naučio iz poslednjih nekoliko rundi. MogIA je dobila ime po Mogliju iz Knjige o džungli. Poput deteta u simpatičnoj priči Radjarda Kiplinga, MogIA uči iz svog okruženja. MogIA-ina presuda je zasnovana na analizi miliona interakcija na Fejsbuku, Tvitteru, Guglu i Jutjubu u vezi sa dva kandidata. Skeptici postavljaju pitanje da li informacije sa društvenih medija mogu tačno predvideti popularne političke preferencije na izborima. U svakom slučaju, nove tehnologije poput veštačke inteligencije, na kojoj se zasniva MogIA, već se koriste da utiču na interakcije društvenih medija.

Kampanje i Trampa i Klintonove, na primer, imaju botove za ćaskanje koji bacaju ogroman broj tvitova u vrlo kratkim periodima, stvarajući iluziju mišljenja o trendu. Prema istraživačima sa Oksfordskog univerziteta, skoro jedna trećina tvitova koji favorizuju Trampa i petina promovišu Klintonovu između prve i druge izborne debate došla je od rukova kojima su upravljali roboti - zajedno su proizveli više od milion tvitova.

Zaista nije važno da li će izabranik MogiIA-e, Tramp, proći u onom što je postalo veoma teško takmičenje u poslednjih nekoliko nedelja. Raijev algoritam je svakako dobio kasni zamah u korist republikanskog kandidata. Čini se da se Klintonova ekspanzivna prednost od skoro 12 poena, u nekim anketama, nakon treće debate 19. oktobra prilično istopila u poslednjih nekoliko dana.

Ono što je, međutim, važno jeste činjenica da su tehnologije koje su u osnovi MogIA — sposobnost da se obrađuju ogromne količine informacija u kratkom vremenu i kapacitet računara da uče i poboljšaju svoje performanse iz prakse — su transformativne i tu će ostati.

Ova revolucija koja uključuje veštačku inteligenciju već je počela da menja način na koji se vode izborne kampanje u SAD. Računarska snaga se dugo koristila da bi se procenili trendovi u javnom mnjenju i specifična priroda zabrinutosti birača na različitim lokacijama i demografskim kategorijama. Ove presude su pomogle kampanjama da bolje rasporede vreme, energiju i resurse u dosezanju do ciljane publike sa pravom porukom.

Dobro je poznato da su kampanje predsednika Obame tokom 2008. i 2012. dobro iskoristile ove tehnike. Brzi napredak u obradi velikih podataka i mašinske inteligencije sada je olakšao svim kampanjama – od masovnih predsedničkih do lokalnih izbora – da iskoriste prednosti novih tehnologija.

Nisu svi zadovoljni političkom upotrebom AI. Sve je veća zabrinutost da AI pojačava negativne dimenzije modernih političkih procesa i zaoštrava polarizaciju širenjem laži, demonizacijom protivnika, promovisanjem tenzija između različitih društvenih grupa i raspirivanjem ksenofobije.

Sve ovo je istina. Ali to je bio slučaj i sa ranijim komunikacionim tehnologijama, kao što su štamparija, novine, radio i televizija. Svi oni su proširili moć masovne komunikacije i korišćeni su u pozitivnom i negativnom smislu. Obim i brzina AI su zaista nešto drugo.

Da je veštačka inteligencija u velikoj meri deo našeg političkog života, podvlače i planovi američkih mejnstrim medija da koriste botove za izveštavanje o rezultatima kampanje u utorak uveče. Robotsko novinarstvo postoji već neko vreme. Kompjuteri su pisali priče o tromesečnim zaradama preduzeća i pokrivali sportske događaje. Ove nedelje će upotreba veštačke inteligencije u američkim redakcijama dostići novi vrhunac.

Ako su novinski izveštaji, u suštini, o pretvaranju sirovih podataka u narativni tekst, botovi postaju dobri u tome. CNN, NBC, Vašington post i Njujork tajms koriste botove kako bi poboljšali brzinu i efikasnost svog izveštavanja o rezultatima sa stotina izbora, pored predsedničke trke, širom Amerike i isporučili ih potrošačima na pametnim telefonima. Korišćenje botova, nadaju se urednici, će osloboditi novinare od škripanja sa brojevima i omogućiti im da se fokusiraju na tumačenje.

Uticaj AI na izborne procese može biti značajan; ali bledi u poređenju sa svojim dubokim uticajem na ekonomske osnove moderne politike. Ako takozvana četvrta industrijska revolucija, izgrađena oko veštačke inteligencije, eliminiše radna mesta, i plave i bele kragne, brzim tempom, neki od negativnih političkih trendova koje smo videli na američkim izborima mogli bi da dobiju oštriju prednost. Posledice neće biti ograničene samo na razvijena društva. Ako veštačka inteligencija isporučuje nova sredstva za proizvodnju, ona će morati da promeni proizvodne odnose unutar nacija i između njih.

Dok napredna društva raspravljaju o veštačkoj inteligenciji, Delhi deluje neobično pasivno. Premijer Narendra Modi primenio je neke od novih tehnologija u kampanji 2014. i prepoznao je važnost novih tehnologija za razvoj Indije. Ipak, Delhiju je teško da prevede premijerov instinkt za digitalnim u efikasne politike u vezi sa veštačkom inteligencijom.