Marks, Humanista

Karl Marks je zamislio svet u kome ljude ne apstrahuju društva ili roba

Karl Marks, marksizam, Karl Marks filozofija, socijalizam, marksisti, kapitalizam, 200. godišnjica rođenja Karla Marksa, indijski ekspresKarl Marks (Izvor: WikiCommons)

Povodom osnivanja novog univerziteta koji su zamislili neki korporativni lideri Indije, jedan od njih je branio svoje bratstvo što nije progovorio: Plaćaju me moji akcionari. Ne plaćaju me za sudske kontroverze. Oni sigurno žele da zaradim novac.

Zato su univerziteti važni... jer su sigurne kuće, jer niko ne može da ih napadne, jer time što im pomažete ili sponzorišete stvarate razgovore u društvu, dodao je on.

Čin kritike je ono što nas čini ljudima. Korporativni lider to mora da potisne u sebi da bi zaradio novac - svoju životnu misiju. On želi da se ljudski deo, otuđen od njega, realizuje kroz univerzitet koji postavlja. Kao da ga čuje sa udaljenosti od više od 150 godina, Marks, po rečima Maršala Bermana, jadikuje: Ironija buržoaskog aktivizma je u tome što je buržoazija prinuđena da se zatvori od svojih najbogatijih mogućnosti... Za sve čudesne načine aktivnost koju je buržoazija otvorila, jedina delatnost koja zaista nešto znači njenim pripadnicima je pravljenje novca, akumulacija kapitala, gomilanje viška vrednosti.

TAKOĐE PROČITAJTE | Karl Marks 2.00

Marks je viđen kao teoretičar revolucije koja bi oslobodila proletarijat. Ali Marks uverava uplašenu buržoaziju da će revolucija i njih osloboditi. On žali da kreativna energija koju je buržoazija oslobodila ne može da ostvari svoj potencijal jer je posvećena samo profitu. Marks bi želeo da se oni uključe u teži zadatak slobodnog razvoja svoje fizičke i duhovne energije. Ovde Marks zvuči kao Gandi koji je rekao Britancima da će Indijanci oslobađanjem sebe takođe osloboditi Britance od prinude da ih drže kao robove. Robovlasnik mora stalno da smišlja načine da zadrži porobljene u stanju ropstva. Slično tome, kapitalizam iskrivljuje ljudskost buržoazije jer profiterstvo može da preživi samo ako je kapitalista uvek maksimalno oprezan: on mora da pazi na kolege kapitaliste da bi ih nadmudrio i takođe da razmišlja o stvaranju novih zahteva kod drugih.

TAKOĐE PROČITAJTE | Odjek Karla Marksa u Ambedkaru

Marksizam se često osuđuje kao ideologija protiv individualnosti. Marks je, naprotiv, ljut na kapitalizam upravo zato što poriče individualnost masama. Kako društvo može biti bogato ako su subjektivi njegove većine osiromašeni, ako su njihova čula zakržljala? Za Marksa, ljudsko biće je prvenstveno čulna životinja. Ona shvata svet svojim čulima. Nažalost, kako Marks objašnjava, ljudsko oko, ili uho, ili miris, ili dodir nije norma – to je privilegija. Senzorne sposobnosti većine nas su prinuđene da ostanu na najgrubljem nivou. Zadovoljstvo mi je uskraćeno dok stvaram sredstva zadovoljstva za druge.

Ko to zna bolje od Dalita koji su živeli golim životom da bi bramani mogli da tkaju finu pređu argumentacije? Hazari Prasad Dvivedi ponavlja Marksa kada osuđuje indijsku kulturu jer su njeni temelji natopljeni krvlju mase koje se trude, Šudra, koje se čak ni sada ne smatraju agentima koji misle ili osećaju. Ali kao što su drugi marksisti istakli, to samo pokazuje da su oni koji misle da su bogati zato što poseduju najviše najneljudskiji. Ne mogu da se povežu sa onima koji im nisu korisni. Tako žive neljudskim životom. Razvlašćeni u svojoj borbi za opstanak i slobodu grade odnose, stvaraju solidarnost. Time obnavljaju čovečanstvo. Marks je sanjao o danu kada će čak i ljudi koji se bore stvoriti društvo bez ikakve spoljne svrhe.

Marksovski projekat ima za cilj svet u kome se ostvaruje istinsko i iskreno druženje pojedinaca. Gde pojedinci nisu apstrahovani samo kao društva ili zajednice ili čak nacije. Roba nas porobljava, kao i naša društva i nacije. Umesto da budu naša stvorenja, oni postaju naši gospodari. Ovaj odnos se mora preokrenuti. Nažalost, marksisti su se pokazali neravnopravnim zadatku. Stvorili su, u ime emancipacije, nove subordinacije. Ono što onda ostaje jeste da se odupremo potčinjavanju, što Marks najviše nije voleo, i nastaviti da se bori u čemu je Marks najviše uživao.