Indijski trgovinski sporazumi sa „ranom žetvom“ mogli bi da naiđu na probleme
- Категорија: Kolumne
Prabhash Ranjan piše: Oni se mogu spasiti od moguće optužnice STO ako su osmišljeni i predstavljeni kao privremeni sporazumi koji vode ka formiranju sporazuma o slobodnoj trgovini.
Indija želi da ubrza pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini (FTA) sa nekoliko zemalja poput Velike Britanije, Australije, Evropske unije i Kanade. Kao deo ovih pregovora, Indija želi da zaključi trgovinski sporazum o ranoj žetvi sa nekim od ovih zemalja, liberalizujući carine na odabranu robu. Mnogi komentatori pozdravljaju indijsko preispitivanje o slobodnoj trgovini jer označava odmak od trgovinskog protekcionizma koji Indija praktikuje u poslednjih nekoliko godina. Arvind Subramanian i Shoumitro Chatterjee su tvrdili da je Indija između 2014. i 2020. povećala carinske stope na široku kategoriju proizvoda. Ovo je preokrenulo politiku liberalizacije carina koju su uzastopne vlade sledile od 1991. Porast protekcionizma osigurao je da Indija izbegava potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini u poslednjih sedam godina uprkos tome što je Ekonomski pregled 2019-2020. zaključio da su sporazumi o slobodnoj trgovini bili korisni za Indiju.
Ali sporazumi o slobodnoj trgovini se ne odnose samo na ekonomiju. Oni se takođe odnose na međunarodno pravo — aspekt koji retko dobija potrebnu pažnju. Dok su zemlje slobodne da sklapaju sporazume o slobodnoj trgovini na osnovu svojih zajedničkih interesa, ova sloboda je ograničena pravilima međunarodnog prava sadržanim u Opštim sporazumima o tarifama i trgovini (GATT) i Svetske trgovinske organizacije (STO). Pošto su članice STO, ova pravila se uvek primenjuju na Indiju i njene potencijalne zemlje partnere u okviru FTA.
Sistem STO je zasnovan na principu najpovlašćenije nacije (MFN), odnosno zemljama je zabranjena diskriminacija između svojih trgovinskih partnera. Dakle, sporazum o slobodnoj trgovini u kojem zemlje daju povlašćeni pristup proizvodima jedne drugima na štetu drugih zemalja nije u skladu sa pravilom MFN. Ipak, zemljama je dozvoljeno da potpišu sporazume o slobodnoj trgovini pod određenim uslovima. Jedan od takvih uslova, s obzirom na član XXIV.8(b) GATT-a, jeste da se eliminišu carine i druge trgovinske barijere na suštinski svu trgovinu između zemalja članica FTA. Iako značenje suštinski celokupne trgovine nije dato u sporazumu, očigledno je da FTA treba da pokrije veoma visok udeo trgovine između zemalja članica FTA. Razlog za ovaj zahtev je taj što pošto sporazumi o slobodnoj trgovini odstupaju od principa MFN, što je osnovno pravilo multilateralnog trgovačkog poretka, takva odstupanja ne bi trebalo lako dozvoliti.
Ovde bi indijski trgovinski sporazumi o ranoj žetvi koji se fokusiraju na selektivnu liberalizaciju carina mogli naići na loše vreme. Na primer, ministar trgovine Pijuš Gojal nedavno je rekao da će ugovor o ranoj žetvi sa Australijom pokriti polovinu robne trgovine. Ovo je znatno ispod zakonskih zahteva za skoro svu trgovinu. Svaki trgovinski sporazum između zemalja članica STO koji ne pokriva suštinsku trgovinu između njih biće ranjiv na pravni izazov u mehanizmu za rešavanje sporova STO.
Međutim, ovi trgovinski sporazumi o ranoj žetvi mogu se spasiti od moguće optužnice STO ako su osmišljeni i predstavljeni kao privremeni sporazumi koji vode ka formiranju FTA. Član XXIV GATT-a dozvoljava zemljama da potpišu privremene sporazume pod određenim uslovima. Prvo, zemlje mogu sklopiti privremeni sporazum pod uslovom da je to neophodno za formiranje zone slobodne trgovine. Drugim rečima, da bi privremeni sporazum bio u skladu sa zahtevima GATT-a i STO, moraće da prođe test neophodnosti. Stoga, ako se mere Indije (kao što je snižavanje carinske stope na proizvod jer je deo sporazuma o ranoj žetvi) budu osporene na osnovu kršenja principa MFN, Indija će morati da pokaže da neće moći da uđe u Sporazum o slobodnoj trgovini bez predmetne mere, odnosno bez trgovinskog sporazuma za ranu žetvu.
Drugo, privremeni sporazum treba da sadrži plan ili raspored za formiranje FTA u razumnom vremenskom periodu. Treće, kako se zahteva članom XXIV.7(a) GATT-a, o privremenom sporazumu treba obavestiti članice STO, koje, zauzvrat, mogu da daju preporuke ako veruju da privremeni sporazum verovatno neće dovesti do formiranja FTA. Indija bi trebalo da ima svest o svim ovim zakonskim zahtevima jer sledi strategiju postizanja trgovinskog sporazuma za ranu žetvu pre potpisivanja punog sporazuma o slobodnoj trgovini.
Ova kolumna se prvi put pojavila u štampanom izdanju 15. septembra 2021. pod naslovom „Žeti ranu žetvu“. Pisac je profesor i prodekan, Jindal Global Law School, O P Jindal Global University. Pogledi su lični