Kako izvršiti isporuku na kućnom pragu zaštićenu od zagađenja

Da bi smanjile uticaj na životnu sredinu, kompanije za e-trgovinu treba da promovišu strategije nulte lokalne emisije.

swiggy, zomato, vizuelno osporene peticije, aplikacije za peticije čitač ekrana, Grofers, Dunzo, JioMart, paytm, aplikacije za isporuku hrane za vizuelno osporene, u trendu, indian express, indian express vestiDobavljači usluga moraju da pretvore svoje vozne parkove u čista vozila; privatni igrači mogu igrati vitalnu ulogu u minimiziranju potencijalnog zagađenja vazduha iz ovog sektora (PTI)

Autori Trupti Deshpande i Anantha Lakshmi Paladugula

Bez obzira na smrtonosni udarac koji je pandemija COVID-19 zadala globalnim ekonomijama, kompanije za e-trgovinu ne samo da su napredovale, već su bile svedoci mnogo veće stope rasta. Prema India Brand Equity Foundation, kompanije za e-trgovinu zabeležile su rast od 31 odsto u trećem kvartalu 2020. u poređenju sa istim periodom 2019. Posledično povećanje potražnje za isporukama putem e-trgovine uticalo je na životnu sredinu u urbanim sredinama i neizbežno će dovesti do povećanja emisija i zagađenja vazduha.

Da bi smanjile ovaj uticaj na životnu sredinu, kompanije za e-trgovinu treba da promovišu strategije isporuke nulte lokalne emisije. Dok su istinska vozila sa nultom emisijom još uvek udaljena — čak se i električna vozila (EV) na kraju pokreću iz mreže koju prvenstveno pokreću termoelektrane — ostvarenje nulte lokalne emisije značajno će doprineti smanjenju zagađenja vazduha u velikim gradovima.

U proseku, glavni igrači e-trgovine u Indiji, kao što su Amazon, Flipkart i Bigbasket, isporučuju oko 1,5–2 lakh porudžbina dnevno; 65 odsto ove potražnje dolazi iz samo pet gradova, a to su Delhi, Mumbai, Čenaj, Kalkuta i Bengaluru. Ova potražnja se značajno povećava, za 1,5 puta, tokom praznične sezone. Na primer, prema izveštaju Business Insider-a, Flipkart je ove godine zabeležio desetostruko povećanje isporuka tokom rasprodaje Divali festivala u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Iako još nema konačnih brojeva, povećana prodaja komercijalnih vozila, kao što su mini kamioni i pik-ap kombiji, tokom pandemije je dokaz da je industrija e-trgovine pomogla automobilskom sektoru da opstane kada je bio u teškom stanju zbog smanjena potražnja. Međutim, to su uglavnom konvencionalna vozila i dugoročno mogu dovesti do uticaja na životnu sredinu. Prema studiji Svetskog ekonomskog foruma o budućnosti isporuke poslednje milje, povećanje potražnje će dovesti do povećanja emisija za 32 odsto na globalnom nivou.

Uvođenje električnih vozila (EV) i nemotorizovanog transporta (NMT; pešačenje i vožnja biciklom) i optimizacija putovanja dostave su samo neka od rešenja za realizaciju održivih isporuka poslednje milje u urbanim sredinama. Flipkart i Amazon su nedavno najavili planove za uvođenje električnih vozila u svoju flotu isporuke. Dok Flipkart ima za cilj da 40 odsto svoje flote pretvori u električna vozila, Amazon planira da u Indiji predstavi 10.000 električnih vozila u bliskoj budućnosti. Međutim, uvođenje električnih vozila dolazi sa izazovima jer je električni transport i dalje segment u razvoju, a ne uobičajeno rešenje. Pored toga, za uvođenje NMT-a potrebna je strateška implementacija i planiranje.

Veliki izazov je to što većina kompanija za e-trgovinu angažuje logistiku i isporuku u poslednjem kilometru. Ovi dobavljači usluga dostave treba da pretvore svoj vozni park u čista vozila. Pored toga, lokacija skladišta predstavlja izazov, jer se većina njih nalazi na periferiji zbog pristupačnog zakupa.

Povratne isporuke (u slučaju da primalac nije dostupan ili kada se roba razmenjuje) povećavaju troškove operacije, povećavajući radne sate i dužinu putovanja/putovanja po narudžbini. Različite kategorije termina za isporuku (prioritet, isti dan, besplatno, itd.) takođe komplikuju planiranje putovanja.

Dobavljači usluga moraju da pretvore svoje vozne parkove u čista vozila; privatni igrači mogu igrati vitalnu ulogu u minimiziranju potencijalnog zagađenja vazduha iz ovog sektora. DOT, start-up sa sedištem u Delhiju, obezbeđuje EV za Swiggy, Amazon i Bigbasket za isporuku poslednje milje. Dalje, iznajmljena električna vozila mogu biti održiva opcija i za pružaoce usluga isporuke i za kompanije za e-trgovinu. Potonji mogu čak uspostaviti veze sa proizvođačima električnih vozila kako bi direktno zakupili potrebne flote.

Periferna lokacija skladišta pruža mogućnost ne samo za implementaciju EV-a, već i za smanjenje saobraćaja u gradovima, na kraju za smanjenje emisija. Unutar gradova, strateški locirana skladišta koja dele više igrača e-trgovine mogu učiniti uvođenje EV-a finansijski održivim kroz podelu zemljišta i troškove infrastrukture za punjenje, pojednostavljenje protoka teških i lakih komercijalnih vozila, efikasno korišćenje voznog parka i lakoću rada za pružaoce usluga isporuke .

Potencijalno rešenje za smanjenje putovanja koje zahtevaju rukovodioci dostave je postavljanje mreže punktova za preuzimanje, sa pametnim ormarićima na svakih 1 km, uzimajući u obzir broj pošiljki u pogledu lokacije. Autobuska stajališta, tržni centri itd. mogu se koristiti kao potencijalne lokacije za takve ormariće. Takva mreža takođe može otvoriti mogućnost isporuke NMT-a do praga potrošača. Zajednice koje su zatvorene mogu postaviti ormariće na ulazu kako bi izbegle putovanje unutar svojih prostorija.

Gradovi treba da razumeju kretanje isporuke, kao i lokaciju skladišta, centara za konsolidaciju i žarišta isporuke kako bi dali prioritet održivoj isporuci na poslednjem kilometru. Dalje, procena socio-ekonomskih i ekoloških uticaja urbanih isporuka poslednje milje i kretanja tereta pomoći će gradovima da razviju politiku održivog transporta. Vozila sa nultim emisijama (električna ili nemotorizovana vozila), isporuke van vršnog radnog vremena, centralizovana mesta preuzimanja i mreža teretnih čvorišta širom grada su neka od rešenja za zadovoljenje rastuće potražnje urbanih poslednjih kilometara isporuke. Konačno, da bi se ostvarila dugoročna održiva mobilnost, gradovi treba da razviju politike gradskog teretnog prometa sa naglaskom na strateške intervencije u isporuci poslednje milje.

Pisci rade u oblasti životne sredine i ekosistema u Centru za proučavanje nauke, tehnologije i politike (CSTEP), istraživačkom centru