Skrivena pandemija plastike za jednokratnu upotrebu

Covid je zaustavio, pa čak i preokrenuo, veći deo našeg napretka u borbi protiv plastičnog zagađenja. Koji su koraci koje sada možemo preduzeti?

Uzimajući u obzir da je zagađenje plastikom problem u celom društvu, važno je da vlada, preduzeća i civilno društvo koordiniraju u pronalaženju rešenja. (AP fotografija)

2021. nudi nagoveštaj nade nakon godine sumorne. Vakcine se šire, a mi bismo mogli da dozvolimo sebi vizije normalnosti jer bitka protiv pandemije COVID-19 konačno krene u našu korist. Iako bismo uskoro mogli da pobedimo COVID-19, ne možemo zanemariti sve veći problem da se borba protiv virusa pogoršala. Plastika je korišćena u velikim količinama kao štit protiv COVID-a. Ali malo je pažnje posvećeno tome gde će završiti povećani plastični otpad. Tužna ironija je da smo bili na pragu stvarnih pobeda protiv plastičnog zagađenja baš kada je pandemija koronavirusa počela.

U 2019. godini, premijer Narendra Modi se obavezao da će u potpunosti ukinuti plastiku za jednokratnu upotrebu do 2022. Obaveza je zahtevala bolje aranžmane za prikupljanje, skladištenje i recikliranje plastike za jednokratnu upotrebu. Pokret je bio i međunarodni. Program UN za životnu sredinu, uz podršku Norveške i Japana, preduzeo je višegodišnju procenu načina na koji plastika pronalazi put u rekama, a na kraju iu okeanu, kroz projekte kao što je CounterMEASURE. I National Geographic's Sea to Source: Ekspedicija Gang je okupila četiri zemlje, uključujući Indiju i Bangladeš, da holistički prouče zagađenje plastikom u slivu reke Gang.

Pandemija je zaustavila i, u nekim slučajevima, preokrenula veliki deo ovog napretka. Plastika, posebno plastika za jednokratnu upotrebu, postala je sveprisutna. Maske, flaše za dezinfekciju, lična zaštitna oprema, ambalaža za hranu, flaše za vodu: Život je bio smešten u plastičnu školjku.

Vremenom, ova plastika će se raspasti na sitne čestice manje od pet milimetara – poznate kao mikroplastika – i kretati se kroz vodene površine i zemljište na farmi da bi ušla u hranu koju jedemo i vazduh koji udišemo. Znamo da je samo 9 odsto sve proizvedene plastike reciklirano, dok se 79 odsto sve proizvedene plastike može naći na svetskim deponijama iu našem vazduhu, vodi, zemljištu i drugim prirodnim sistemima. Plastika ne pripada našim telima i ne pripada prirodi.

Ali plastika je i dalje važna. Njegova centralna uloga u trajnim dobrima, lekovima i bezbednosti hrane znači da nije praktično potpuno se otarasiti. Umesto toga, moramo biti pažljiviji o tome gde, kada i kako ga koristimo. Potreban nam je pristup koji uključuje smanjenje proizvodnje nove plastike na bazi fosilnih goriva, poboljšanje sakupljanja i odlaganja otpada i razvoj i korišćenje alternativa.

Postoji nekoliko koraka koje možemo preduzeti upravo sada, čak i tokom borbe protiv COVID-19, imajući na umu da pre svega treba da izbegavamo plastiku za jednokratnu upotrebu koliko god je to moguće.

Prvo, trebalo bi da obezbedimo da sakupljanje otpada funkcioniše istim tempom kao i stvaranje otpada. Iz rada UNEP-a i National Geographica znamo da je otpad veliki deo plastičnog zagađenja koje završava u indijskim rekama. Poboljšano planiranje i učestalost operacija odlaganja otpada mogu ovo ublažiti.

Drugo, moramo biti u mogućnosti da odvojimo otpad i upotrebljenu plastiku na početku ciklusa od otpada do vrednosti, tako da plastika ostane pogodna za tretman i reciklažu. Neki napori za segregaciju izvora postali su normalizovaniji tokom pandemije i to je trend koji bi trebalo da se nastavi. To će učiniti recikliranje mnogo lakšim i ekonomski isplativijim.

Treće, moramo podsticati ekološki prihvatljive alternative plastici za jednokratnu upotrebu tamo gde postoje i razvijati alternative tamo gde ne postoje. Treba podsticati poslovne modele koji izbegavaju plastični otpad kroz alternativne sisteme isporuke proizvoda, promovišu kružnost i koriste plastični otpad. Možemo napraviti razliku sa našim novčanicima.

I na kraju, s obzirom na to da je zagađenje plastikom problem u celom društvu, važno je da vlada, preduzeća i civilno društvo koordiniraju u pronalaženju rešenja.

UNEP i njegovi partneri rade sa indijskom vladom u postizanju ovih ciljeva, privlačeći istraživače, preduzeća i grupe u zajednici kako bi se pozabavili zagađenjem plastikom. Nauka koju stvaraju UNEP i National Geographic daje informacije o politici i procesima donošenja odluka na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Nadamo se da će ovi napori doprineti jačanju postojećeg okvira upravljanja plastičnim otpadom u Indiji i razvoju Nacionalnog akcionog plana za morsko smeće i plastično zagađenje u rekama.

Upravo sada, borba protiv COVID-19 mora imati prioritet. Ali problem zagađenja plastikom ostaje u pozadini.

Ne smemo biti uhvaćeni.

Ova kolumna se prvi put pojavila u štampanom izdanju 17. marta 2021. pod naslovom „Skrivena pandemija“. Bagai je šef Kancelarije za Indiju Programa UN za životnu sredinu i Jambeck, saradnik National Geographica i profesor inženjerstva životne sredine