Da li se RSS pomerio?

Prema stavovima Mohana Bhagwata o Ustavu, muslimani se radikalno razlikuju od stavova njegovog prethodnika K. S. Sudarshana.

mohan bhagwat, mohan bhagwat rss događaj, mohan bhagwat na hindutvi, mohan bhagwat rss događaj cijeli govor, RSS, mohan bhagwat o članu 370, mohan bhagwat o uniformnom građanskom zakoniku, ram mandir, rss, kongres, serijal rssŠef RSS-a Mohan Bhagwat govori drugog dana na događaju pod nazivom „Budućnost Bharata: perspektiva RSS-a“, u Nju Delhiju, utorak, 18. septembra 2018. (PTI Photo/File)

Nedavna serija predavanja Sarsanghchalaka iz RSS-a, Mohana Bhagwat-a, koja je bila poprskana naslovnim stranama širom zemlje, snažno postavlja pitanje: da li ova organizacija pod njenim sadašnjim šefom mijenja svoj stav o kritičnim pitanjima kao što su Ustav, koncept Hindu Raštre i tretman manjina? I ako je odgovor potvrdan, možemo li prihvatiti ono što je Bhagwat rekao na pravi način ili nam je potreban dokaz da on takođe misli da praktikuje ono što propoveda?

Intervju koji sam uradio sa njegovim prethodnikom, K S Sudarshanom, avgusta 2000. za BBC program HARDtalk India pomaže da se odgovori na prvo pitanje i suštinski i smisleno. Razlika između gledišta koja su izrazila ova dva muškarca nije samo jasna već i očigledna.

Počnimo sa stavom RSS-a prema indijskom ustavu. Ranije ove nedelje, Bhagwat je rekao: Mi poštujemo indijski ustav. Mnogo je razmišljanja uloženo u njegovu izradu. To je urađeno konsenzusom. Sangh nikada nije bio protiv Ustava. Poslednja rečenica je, možda, najkritičnija od svih.

Nasuprot tome, Sudaršan je odbio da prihvati Ustav kakav je. Verovao je da ga treba u potpunosti preispitati kako bi odražavao hinduistički etos zemlje. Dozvolite mi da citiram iz tog intervjua da precizno objasnim njegov stav:

Karan Tapar: Da li prihvatate Ustav kakav jeste?

Sudarshan: Ne, ono što mi kažemo je da ovaj Ustav ne odražava osnovni etos ove nacije.

KT: Gospodin Golvalkar, jedan od vaših prethodnika, u svojoj knjizi Bunch of Thoughts je rekao: Ne postoji ništa u Ustavu što mi nazivamo svojim.

KSS: Tačno je. Ceo Ustav je zasnovan na Zakonu o Vladi Indije iz 1935. Neke stvari iz drugih ustava su mu dodate. Nije razvijena.

KT: Hoćete da kažete da je to strano indijskom karakteru i razmišljanju?

KSS: Tačno je. To ne odražava… naš Ustav treba da odražava naš nacionalni etos.

KT: I trenutno kažete da nije?

KSS: Definitivno.

Za neke je Bhagwatov pogled na manjine, a posebno muslimane, bio najupečatljivija promena od svih. Daleko od toga da ih vidi kao vanzemaljce ili čak drugačije, Bhagwat je rekao da su muslimani - ali, pretpostavljam, on misli na sve manjine - svojstveni Indiji i bez njih će koncept Hindutve prestati da postoji. Njegove tačne reči su bile: Hindu Raštra ne znači da u njoj nema mesta za muslimane. Onog dana kada se kaže da su muslimani ovde nepoželjni, koncept Hindutve će prestati da postoji. Nije mogao biti eksplicitniji i otvoreniji.

Sudarshanov pogled na manjine bio je veoma različit. Za početak je odbio da prihvati koncept manjine. Shodno tome, on nije verovao da im Ustav treba dati posebna prava. Još jednom, dozvolite mi da citiram intervju za BBC HARDtalk India:

KT: Ako su (deo) osnovne strukture (Ustava) posebna prava za manjine da im daju osećaj sigurnosti (da li biste to prihvatili)?

KSS: Mi uopšte ne prihvatamo koncept manjine.

KT: Dakle, ne trebaju im posebna prava?

KSS: Tačno je.

Razrađujući svoje stavove, Sudarshan je za Bi-Bi-Si rekao da je potrebno potpuno revidirati Ustav. Nije se osećao vezanim načinom na koji je nastao pre 70 godina. Ono što je smatrao neophodnim bio je pregled kako bi se odrazio suštinski i nepromenljivi hinduistički karakter naroda. Opet, dozvolite mi da citiram iz intervjua:

KSS: Treba da razvijemo svoj Ustav. Ustav nam se ne može nametnuti. Od 1909. godine (Minto-Morlijeve reforme) ceo Ustav nam je nametnut. Nije evoluirao. Mora da se razvija.

KT: Želite temeljnu reviziju ustava kako bi odražavao stvarni hinduistički karakter Indije?

KSS: Ne samo ja, čak je i dr Ambedkar rekao isto u svom završnom govoru o Ustavu. Rekao je da je svaka generacija nacija za sebe. Ona se kao volja većine može vezati za određeni pravni sistem, ali ne može vezati generaciju koja dolazi.

KT: A da li se danas osećate vezanim Ustavom koji je nastao pre 50 godina?

KSS: Ono što hoću da kažem je da je potrebna potpuna revizija. Mora se u potpunosti pregledati.

KT: I pregled mora da se desi da odražava ono što vi nazivate suštinskim nepromenljivim hinduističkim karakterom naroda?

KSS: Da.

Jasno je da je Bhagvatova serija predavanja, gde je spremno ponovio Preambulu Ustava, uključujući njegovu posvećenost sekularizmu i socijalizmu, značajan pomak od razmišljanja njegovog neposrednog prethodnika. Da budem iskren, oseća se kao preokret.

Zauzvrat, to postavlja pitanje da li možemo prihvatiti ono što je Bhagwat rekao na pravi način ili nam je potreban dokaz da on to misli? Čak i ako je BJP u skladu sa njegovim stavovima, šta je sa Bajrang Dalom i Vishwa Hindu Parishadom? A šta je sa mnogim poslanicima BJP-a i MPP-ima koji, rutinski i iznova, govore stvari mržnje o muslimanima i retko ih opominju i samo retko se izvinjavaju? Zaista, šta je sa linčevima krava ili komunalnim nevoljama niskog intenziteta koje vrše pristalice RSS-a ili čak članovi? A šta je sa činjenicom da BJP nije kandidovao ni jednog muslimanskog kandidata u UP 2017. godine, uprkos činjenici da su 19 odsto stanovništva države muslimani, ili na bilo kojim državnim izborima održanim u Gudžaratu od 1989. godine? U stvari, ni sam Bhagwat nije nesklon davanju zapaljivih izjava. Godine 2015, kada je Mohamed Akhlak linčovan zbog sumnje da je konzumirao i čuvao govedinu, on je navodno rekao: Vede nalažu da se ubije grešnik koji ubije kravu.

Zaključio bih da je teško osporiti gledište da nam je potrebna promena na svim ovim frontovima pre nego što se Bhagvatovi mekši i emolijentni govori mogu prihvatiti kao dokaz da je RSS promenio svoje stavove. Nedavna serija RSS predavanja je samo prethodnica ili najava onoga što se nadamo da će uslediti. Međutim, ovaj puding se još uvek jede!