Otvaranje u zapadnoj Aziji

Nove vlade u Izraelu, Iranu mogu pružiti prostor za pregovore Palestincima.

Izraelski premijer Naftali Benet. (Foto: Reuters/File Photo)

Napisao: Četan Rana

Godine 1953. Staljin je preminuo, a u SAD je Dvajt Ajzenhauer zamenio Harija Trumana. Ove istovremene promene na dva pola hladnog rata dovele su do kratkog zagrevanja odnosa. Ovo je omogućilo rešavanje indokineskog sukoba. Slično tome, tokom godina, promene na čelu konkurentskih država imale su značajne posledice po njihov region. Zapadna Azija, a posebno Palestina, danas se nalazi u takvoj tački. Zamenio je Naftali Benet Benjamin Netanjahu posle 12 godina. Dok je bio u Iranu, Ibrahim Raisi zameniće reformističku administraciju Rohanija. Međutim, za razliku od 1953. godine, nada u mir je marginalna.

Izrael je prošao četiri izbora od 2019. Konačno, Benet i Jair Lapid su predvodili koaliciju za eklektične promene da bi zamenili Netanjahua. Očekuje se da će Lapid preuzeti od Beneta sredinom mandata.



Koaliciju za promenu čini osam partija koje se kreću od Benetove krajnje desničarske Jamine preko arapskog Raama do levičarskog Mereta. Ovo će biti prvi put da će arapska stranka biti deo vlade. S obzirom na ideološku raznolikost unutar koalicije i činjenicu da je volja za formiranjem vlade jedina zajednička agenda, koalicija će se suočiti sa stalnom egzistencijalnom krizom.

Krhkost i raznolikost saveza imaju dve velike posledice. Prvo, sposobnost oblikovanja unutrašnje politike bila bi veća od sposobnosti da se promeni spoljna politika pošto se mišljenja unutar koalicije u velikoj meri razilaze oko spoljnopolitičkih pitanja. Drugo, potreba za opstankom će rezultirati akcijama koje pothranjuju populističko ludilo. Dalje, Netanjahuov dug mandat znači da su mnoge njegove politike institucionalizovane u okviru upravljanja i kreiranja politike.

Ebrahim Raisi, sadašnji vrhovni sudija Irana, preuzima dužnost predsednika 3. avgusta. Raisijeva pobeda je izazvala različite reakcije širom sveta. On će biti prvi iranski predsednik koji je preuzeo dužnost sa već uvedenim sankcijama. Sami izbori su dovedeni u pitanje. Savet staratelja (sastavljen od šest pravnika i šest sveštenika) odbacio je većinu reformističkih kandidata. Nadalje, ovi izbori su označili najnižu izlaznost od revolucije 1979. godine. Raisi je osvojio otprilike 62 procenta od 48,8 odsto glasova anketiranih. Prazni glasovi su na drugom mestu sa 14 odsto.

Raisi se takmičio i izgubio na predsedničkim izborima 2017. Potom je imenovan za glavnog sudiju 2019. Bio je izraziti favorit čak i pre glasanja. Raisi ima dugu i kontroverznu vezu sa sveštenstvom i vrhovnim vođom. Počeo je kao tužilac odmah nakon revolucije 1979. godine, a imenovan je u zloglasnu komisiju za smrt nakon iransko-iračkog rata. Dok se lokalni protesti i otpor građana mogu nastaviti, fundamentalisti su za sada zauzeli vlast i sve institucije.

Palestinski sukob, koji nije bio u centru pažnje međunarodne javnosti, ponovo se razbuktao nakon brutalnosti izraelske policije i prinudnog iseljavanja u šeik Džari i posledične razmene projektila između Hamasa i izraelskih snaga. Bio je to i podsetnik da je Hamas najpopularnija organizacija među Palestincima. Dok je administracija Džoa Bajdena u SAD krotko pokušala da pozove na mir, primirje je postignuto 21. maja. Novi razvoj događaja pružio je priliku Palestincima da se glasnije zalažu za svoj dugogodišnji cilj.

Iran je bio jedan od najjačih pristalica palestinske državnosti od revolucije 1979. godine. Iran je posle revolucije prekinuo formalne veze sa Izraelom i čak simbolično predao ključeve izraelske ambasade u Teheranu palestinskim delegatima. Ajatolah Hamnei odbacuje rešenje o dve države i podržava stvaranje palestinske države. Tokom godina, ova politika se promenila. Bivši predsednik Irana Mahmud Ahmadinedžad ukazao je na moguću koegzistenciju Izraela i Palestine. Međutim, jačanje sveštenstva u Iranu nakon izbora znači da bi Hamejnijeva pozicija mogla ponovo da ojača. Raisi je u maju prozvao Izrael zbog pokušaja da sprovede plan veka koji je predložio Donald Tramp. On je javno pozvao na oslobađanje Kudsa (Jerusalima) i pohvalio Hamas za njegovu akciju protiv Izraela nakon incidenta sa šeikom Jara. Nova konsolidacija moći u Iranu može dovesti do proširenja vojne i finansijske podrške Hamasu. Međutim, stav izraelske vlade bi mogao da uobliči palestinsku borbu.

Netanjahu se usprotivio procesu u Oslu pre dolaska na vlast i podrio ga nakon što je postao premijer 2009. Izraelska naselja su se postepeno širila tokom njegovog mandata. Tokom ovog perioda, Hamas je zamenio Fatah, najveći sastavni deo Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), kao najpopularnije organizacije u Palestini.

Benet se zalaže za još ratoborniji stav u odnosu na palestinske zahteve. Bio je snažan pristalica naselja na Zapadnoj obali i Jerusalimu i zalagao se za potpunu aneksiju Palestine. Međutim, on može biti primoran da ostvari svoje planove zbog krhkosti koalicije. Prisustvo Arapa Raama i Mereca otvara teren za pregovore između Palestine i izraelske vlade.

Palestinska borba će jačati u danima koji dolaze. Tako će i Hamas. Mahmud Abas, predsednik Palestinske uprave, javno je izjavio da je otvoren za saradnju sa novom vladom iako je skeptičan prema novom premijeru. Lopta je u polju Izraela.

Pisac je stipendista doktorskih studija u Centru za međunarodnu politiku, organizaciju i razoružanje (CIPOD), Univerziteta Javaharlal Nehru