Adaptacija, a ne ublažavanje, trebalo bi da informiše indijsku klimatsku strategiju

Shyam Saran piše: Za pregovaračkim stolom o klimatskim promjenama Indija treba da zaštiti svoje interese i poboljša svoje razvojne izglede.

Posledice klimatskih promena su već na nama i čak i uz najambicioznije mere ublažavanja, nastaviće da utiču na svet. (Fotografija fajla)

Zemlje širom sveta se pripremaju za 26. Konferenciju strana (COP) Okvirne konvencije UN o klimatskim promenama (UNFCCC) koja će biti sazvana u novembru ove godine u Glazgovu. Prvobitno je planirano da se COP održi prošle godine, ali je, kao i nekoliko drugih međunarodnih konferencija, odloženo zbog pandemije COVID-19. Predstojeći COP će biti važan jer će ovo biti prvi put nakon Pariskog sporazuma o klimi zaključenog 2015. godine da se od zemalja očekuje da pojačaju nacionalno utvrđene obaveze koje su preuzele u okviru tog sporazuma.

Te prvobitne obaveze za ublažavanje emisija gasova staklene bašte, uglavnom emisija ugljenika, bi, u celini, dovele planetu na pravi put ka porastu temperature od 3 stepena Celzijusa do kraja tekućeg milenijuma, daleko iznad granice od 1,5 stepeni za koju nauka smatra da je relativno siguran prag. Evropska unija (EU), Velika Britanija, Japan i Južna Koreja najavile su ambicioznije ciljeve. EU i Velika Britanija su se obavezale da će smanjiti svoje emisije ugljenika za 55 procenata 2030. godine, sa 2000. kao baznom godinom. Takođe su se obavezali da će postići neutralnost ugljenika ili nultu emisiju ugljenika do 2050. SAD, pod dolazećom Bajdenovom administracijom, ponovo su se pridružile Pariskom sporazumu. Očekuje se da će objaviti obavezu neutralnosti ugljenika za 2050. Kina je najavila da će postići neutralnost ugljenika do 2060. i to su pozdravile druge velike ekonomije.

Očekuje se da bi Bajdenova administracija mogla da se angažuje sa Kinom da smisli šablon za COP-26, baš kao što su njihovi lideri, Barak Obama i Si Đinping, mogli da urade pre samita o klimi u Parizu. Taj šablon nije uzeo u obzir interese Indije uprkos tome što je Kina deo BASIC grupe Brazila, Južne Afrike, Kine i Indije, koje su, kao glavne ekonomije u usponu, zauzimale koordinisane pozicije na multilateralnim pregovorima o klimi. Ubuduće, Indija mora da se odvoji od Kine, neka BASIC postane samo konsultativni forum i rekonstruiše veću koaliciju zemalja u razvoju čiji su ciljevi klimatskih promena više usklađeni sa njenim. Nakon Pariza, BASIC je izgubio svaki smisao koji je prvobitno imao.

Pre COP-26 biće održane neke važne međunarodne konferencije, na kojima se očekuju veliki napori da se utvrdi dnevni red za taj sastanak. Bajden je pozvao na samit najvećih zemalja koje emituju gasove 22. aprila kako bi ih ubedio da se posvete ambicioznim ciljevima ublažavanja. Izveštava se da bi SAD mogle da objave svoj sopstveni NDC na sastanku koji bi mogao da uključi obavezu smanjenja svojih emisija za 50 procenata do 2030. godine, mada nije jasno da li će to biti 2000. kao bazna godina ili 2005. kao što je bio slučaj. uz raniji zalog.

U junu će se održati samit G-7 zapadnih zemalja i Japana na koji je Indiju pozvao premijer Velike Britanije Boris Džonson. Pošto će se COP-26 održati u Glazgovu, Velika Britanija je dala do znanja da će klimatske promene biti na vrhu dnevnog reda samita.

Kakav bi stav Indije trebalo da bude na ovim sastancima? I za Indiju i za druge zemlje u razvoju, važno je da ublažavanje uticaja ne zaseni druge ključne elemente Pariskog sporazuma o klimi. Postoji maćehinski tretman prilagođavanja, što je veći izazov za većinu zemalja u razvoju od ublažavanja. Posledice klimatskih promena su već na nama, a čak i uz najambicioznije mere ublažavanja, nastaviće da utiču na svet pošto se gasovi staklene bašte akumulirani u zemljinoj atmosferi smanjuju samo postepeno. Adaptacija bi trebalo da ima jednaku naplatu sa ublažavanjem kad god i gde god se razmatra akcija klimatskih promena.

Razvijene zemlje su se obavezale da će obezbediti 100 milijardi dolara godišnje za klimatsko finansiranje zemljama u razvoju do 2020. godine kako bi im omogućile da prošire svoju akciju protiv klimatskih promena. Postojalo je obećanje da će se veličina ovog finansiranja značajno povećati u periodu 2021-2025. Čak i prema veoma prilagodljivim računovodstvenim metodama koje koristi OECD, stvarni tokovi su bili daleko manji, i iznosili su samo 79 milijardi dolara u 2018. Tačnije očitavanje je 11 milijardi dolara u grantovima iste godine. Naše sopstveno ministarstvo finansija procenilo je da je bilo samo milijardu dolara novih i dodatnih finansijskih sredstava koja se godišnje prebacuju u zemlje u razvoju uz obećanje od 100 milijardi dolara. Stoga je za Indiju važno da istakne finansijsku komponentu jer će to omogućiti i mobilizaciju drugih zemalja u razvoju, posebno malih i srednjih zemalja i malih ostrvskih država u razvoju.

Moje lično iskustvo kao pregovarača o klimi uoči i tokom samita o klimi 2009. je da se ove zemlje uzdaju u Indiju da obezbedi intelektualno vođstvo u domenu koji je često prilično tehnički i složen. Oni često uzimaju znak u pregovorima iz Indije i to će činiti još više dok Kina sklapa sopstvene poslove sa naprednim industrijalizovanim ekonomijama. Ništa se ne može dobiti ako prihvatite poziv da sednete za visoki sto sa velikim momcima. Zbog ove sumnjive privilegije, Indija se može naći pod pritiskom da se posveti odlukama koje ograničavaju, a ne poboljšavaju njene razvojne izglede. Ne treba podleći pritiscima da se proglasi godina vrhunca za indijske emisije ugljenika ili da sledi Kina u proglašenju ciljne godine za neutralnost ugljenika.

Postoje nemilosrdni napori SAD i zapadnoevropskih zemalja da se klimatske promene uključe u dnevni red Saveta bezbednosti UN (SBUN). Na nedavnom sastanku SB UN, tome su se oštro usprotivile Rusija i Indija, ali se čini da je kineski izaslanik za klimu Xie Zhenhua zauzeo stav podrške. Ovo je zlokobni trend i mora se sprečiti da ide dalje. Moraćemo da razradimo ubedljiv slučaj da se tome suprotstavimo, jer izgleda da veliki broj zemalja veruje da su klimatske promene zaista bezbednosno pitanje i da ih treba tretirati kao takve. Potencijalno preteća namera koja stoji iza toga treba da bude razotkrivena.

Očigledno je da Indija treba da napravi novu strategiju o pregovorima o klimatskim promenama kako bi zaštitila svoje interese, doprinela globalnom klimatskom režimu koji poboljšava i ne umanjuje razvojne izglede Indije i pomaže zemlji da se prilagodi klimatskim promenama koje se već dešavaju. i da se ubrza njegov prelazak na putanju rasta sa niskim sadržajem ugljenika.

Ovaj članak se prvi put pojavio u štampanom izdanju 6. marta 2021. pod naslovom „Posle Pariza, klimatsko resetovanje“. Pisac je bivši ministar spoljnih poslova i viši saradnik CPR. Bio je specijalni izaslanik premijera za klimatske promene 2007-10.